Lider pokreta Evropa Sad Milojko Spajić poručio je da je budžet za 2023. godinu napravljen da sruši ovu državu. On je na konferenciji za medije na temu “Da li je održiv budžet za narednu godinu”, kazao da su predlogom budžeta tekući rashodi veći od prihoda, da nema podataka u njemu o kretanju javnog duga, a tvrdi i da nema mjera na prihodnoj strani.”Koncipiran je da izgleda da je forma dobra, ali je suština jako loša. Ovaj predlog budžeta je politički napravljen da bi srušio državu iako vjerujemo u dobru namjeru ovog budžeta da se podignu plate pojedinim kategorijama. Nadam se da će Vlada uz pomoć Skupštine da ga popravi”, rekao je Spajić, dodajući da ga ne bi preporučio ni neprijatelju.Rashodi su 2021. godine, prema njegovim riječima, smanjeni za oko 200
miliona eura, a to je bilo u neproduktivnoj potrošnji.
Pitao je zbog čega Skupština ne organizuje odbor da pretrese novo zaduženje, u odnosu na ono iz 2020. godine, kada su “preživjeli golgotu” zbog zaduženja obveznicom.
Spajić je rekao da je programski budžet dobar jer svako povećanje mora da se objasni, odnosno što će povećanje da donese.
“Kakve dodatne vrijednosti donosi ovaj budžet? U kapitalnom budžetu nisam vidio nijedan projekat koji ima razvojni karakter”, kaže Spajić.Spajić je ocijenio da su pokušali na jedan lak način da urade ono što su oni
učinili sa programom “Evropa sad”.
“Mi smo prošle godine za Evropu sad imali 18 ili 19 zakona uz budžet, kako bi se sproveo. Uz ovaj budžet ide nula zakona, odnosno nula reformi”, istakao je on.
Član Predsjedništva Pokreta Branko Krvavac kazao je da je jedino što je dobro u ovom budžetu namjera, ali da se ne može samo preko noći vještački podići potrošnja. Naveo je da je povećan budžet za sektor zdravstva, ali da niko ne kontroliše rast budžeta bez kontrole.
“Nema ni govora o reformi zdravstvenog sistema i zašto se nastavlja sa eksponencijalnim rastom budžeta Fonda”, kazao je Krvavac.
Krvavac je naveo da nijedna strana budžeta nije posvećena projekciji duga.
“Zaduženje ide u potrošnju, a ne na depozite, što nam govori deficit tekućeg budžeta u svim godinama. Rasprava o budžetu trajala je samo sa i po, a to je najvažniji dokument”, kazao je on.
Krvavac podsjeća da su se, za razliku od 42. Vlade, prethodne zaduživale u prosjeku 500 miliona eura godišnje i to za tekuću potrošnju, a da je njihovo zaduženje išlo isključivo na vraćanje starih dugova.
Krvavac je, odgovarajući na pitanje o programu “Evropa sad 2” naveo da će to obuhvatiti poreske reforme i reforme socijalne zaštite i penzionog sistema, ali o tome će, dodaje, detaljnije kad ih budu prezentovali.
Poručuju da je privatni sektor taj koji puni budžet i navode da ministar nije spomenuo proširenje poreske baze.
“Mi imamo situaciju da su privatnici u problemu da nađu radnu snagu, ovo će još da pogorša situaciju. Jer ako povećate na taj način plate u javnom sektoru, doće do dizbalansa”, pojašnjava Spajić.
Krvavac je ukazao da nema naznačenog procenta koji bi se odnosio za koliko se povećava rast tih zarada.
“Nije detaljno obrazloženo u javnom budžetu kako će to i koliko da se uradi”, navodi on.
Spajić je poručio da Ministarstvo finansija ne smije biti političko i da je ono srce države.