Novosti

Bezbjednosni sektor nije smio ostati bez vođstva nakon rješavanja situacije sa gospodinom Brđaninom, koju ova Vlada nije stvorila već dobila u loše “nasljedstvo“. Samim tim je odluka za imenovanje Aleksandra Radovića za v.d. direktora Uprave policije bila nužna i jedina ispravna.

Pretežniji je javni interes i garantovanje ustavnih prava, kao i osnovnih prava i sloboda, od zloupotrebe diskrecionih prava ministra. Podsjetio bih ministra da je, za razliku od Vlade koja je kolegijalni organ, on inokosni organ koji svjesnom zloupotrebom ovlašćenja možda i jeste ušao u zonu krivične odgovornosti.

Izborom vršioca dužnosti direktora Uprave policije od strane Vlade osiguran je kontinuitet rada policije i sačuvano je ustavno pravo na sigurnost svakog građanina.

PES podržava transparentan proces izbora vršioca dužnosti direktora policije, koji će omogućiti da se izabere najbolji od više prijavljenih kandidata za jako odgovornu poziciju.

U kakvom se političkom i organizacionom rasulu DPS nalazi, najbolje govori činjenica da, u pauzama između podizanja vještačkih tenzija, prebrojavaju ko ih je sve napustio tokom posljednjih godina i, gle čuda, do kraja tog spiska nikako da dođu. 

Bizarne konstrukcije i navodi poslanika Nikolića da PES vodi antidržavnu politiku su dokaz da DPS svakodnevno propada kao opozicija, te da su tu samo da svađaju građane i dižu tenzije. 

Na poziciji donosioca odluka žene se suočavaju sa priličnim brojem izazova. Ipak, u takvim okolnostima shvatite da mnogo toga zavisi od vaŝeg integriteta, hrabrosti i odlučnosti da se vodite principima i vrijednostima koje lično posjedujete i za koje se zalažete.

Veća naplata prihoda u januaru od planiranih za blizu pet miliona eura i ostvarenje suficita budžeta još jedan je demanti na tvrdnje opozicije da su naša obećanja građanima nerealna.

Sve najave i neistinite senzacionalističke vijesti povodom emitovanja obveznica, plasirane od strane neodgovornih političkih struktura i pojedinaca pale su u vodu. 

Nakon neophodnog zaduženja od 750 miliona eura i sprovođenja programa Evropa Sad 1, a nakon pada 42. Vlade, u budžetu je ostalo oko 450 miliona eura, vraćeno 438 miliona starih dugova, a javni dug smanjen sa 103 na oko 68 procenata BDP-a.